O NAMA

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka dobrovoljna je strukovna i nestranačka udruga likovnih umjetnika koji žive i djeluju na području Republike Hrvatske. Djelatnost Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka odnosi se na likovnu umjetnost. Pod tim podrazumijevamo poticanje suvremenog likovnog stvaralaštva, razvijanje i promicanje interesa i slobode umjetničkog djelovanja, unapređivanje i poticanje hrvatske likovne umjetnosti, sudjelovanje u donošenju propisa i zakona vezanih za likovno stvaralaštvo. U radu Udruge sudjeluju njezini članovi koji u koordinaciji i organizaciji s tajništvom Udruge ostvaruju svoje likovno djelovanje i svoj program. Važna je uloga Udruge u suoblikovanju likovnih kretanja u gradu Rijeci i Republici Hrvatskoj. Sve odluke o umjetničkom programu predlaže i donosi Umjetnički savjet, a o aktivnostima i poslovanju HDLUR-a, Upravni odbor. Provođenje odluka i realizaciju programa obavlja tajništvo Udruge, koje ima dva stalno zaposlena djelatnika.

KRATKA POVIJEST DRUŠTVA
U Rijeci su u prvoj polovici XIX. stoljeća djelovali umjetnici izrasli iz riječke škole crtanja, osnovane 1878. Uz potporu bogatih građana, oni su se školovali uglavnom u Italiji (Venecija): Stefanuzzi, Angelović, Colombo, Simonetti, F. Pavačić, J. Moretti Zajc.
Nakon Drugog svjetskog rata nekolicina riječkih umjetnika započela je djelovati u okviru Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske, nastojeći premostiti ratni diskontinuitet likovnog života. Već u kolovozu 1945. Rijeka ima priliku vidjeti izložbu umjetnika – partizana: Božene Vilhar, Vlade Potočnjaka, Zdenka Venturija. Iste godine, u studenom, u Rijeci je otvorena umjetnička škola.
Poslijeratni kontinuitet nastavljaju Vilim Svečnjak, Romolo Venucci i Vinko Matković, koji 1946. osnivaju podružnicu ULUH-a sa 9 članova i otvaraju tečaj crtanja, koji su vodili: Božena Vilhar, Vilim Svečnjak, Milan Uzelac, Romolo Venucci, Jakov Smokvina, Vinko Matković i Zvonko Car. Oni čine jezgru oko koje se okupljaju umjetnici iz svih krajeva.
Likovni umjetnici 1949. dobivaju svoj izložbeni prostor – Mali salon, a 1950. članovi riječke podružnice prvi put izlažu. Sedamnaest umjetnika izložilo je osamdeset radova, kao vrijedan prilog likovnom životu Rijeke. Radove su izložili Zvonko Car, Vinko Matković, Sergej Kučinski, Miran Makanac, Vilim Svečnjak, Jakov Smokvina, Romolo Venucci, Antun Žunić, Milka Bastajić Rada, Petar Kos, Bruno Mascarelli, Petar Omčikus, Kosa Bokšan, Zvonko Glad, Aleksandar Božičković, Gordana Božičković – Zuber, Mirko Uzorinac.
Nakon skoro dvadeset godina djelovanja, podružnica ULUH-a priredila je 1964. izložbu u Zagrebu, da se zagrebačkoj kulturnoj javnosti podastre kvaliteta slikara, članova riječke podružnice. Godine 1964. članovi podružnice ULUH-a Rijeka su Zdenko Balabanić, Zvonko Car, Julije Csikos – Sessia, Antun Depope, Slavko Grčko, Antun Haller, Cvijeta Job, Ivo Kalina, Sergej Kučinski, Vladimir Pavoković, Stojan Razamovski, Jakov Smokvina, Mate Solis, Vladimir Udatny, Zdenko Venturini, Božena Vilhar, Aleksandar Virag, Romolo Venucci, Antun Žunić, te kipari Mila Bastaić – Rado, Gabrijela Kolar, Petar Kos i Vinko Matković.
Skupna izložba postaje tradicionalna i održava se u još nekim gradovima: 1958. u Splitu, 1964. u Firenci, 1864. u Zagrebu, 1966. u Beogradu. Članstvo se stalno povećava, organiziraju se izložbe, samostalne i skupne. Društvo je bez svojih prostorija, a umjetnici bez atelijera, izložbenog i prodajnog prostora. Tek 1973. Udruga dobiva svoje prve prostorije na Korzu 22, koje su i izložbeni prostor i sastajalište članova.
Do promjene dolazi 1974. godine. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka postaje samostalno društvo i okuplja veći broj umjetnika primorsko-goranske i
istarske regije. Da bi promoviralo svoje članove, surađuje s ostalim društvima u Hrvatskoj i povezuje se u Savez hrvatskih društava likovnih umjetnika.
Godine 1979. dovršena je adaptacija Galerije Juraj Klović, a 1982. ostvaruje se suradnja s Jadroagentom. Tajnik društva 1975. prestaje biti volonter. Funkciju tajnika obnašali su Rikard Žic, Vladimir Pavoković, Zdenko Trinajstić, Zvonimir Pliskovac, Vojo Radoičić, uz pomoć zaposlene djelatnice, prvo Nevije Prijatelj, a potom Mari Prijatelj.
HDLU Rijeka 1980. broji 60 članova. Članstvo se pomlađuje, dolaze mladi koji zrače novim idejama, stavovima i traganjima. Kolektivnim i samostalnim izložbama intenzivira se aktivnost Udruge i ona postaje nezaobilaznim dijelom kulturnog života grada Rijeke.
Osamdesetih godina često se smjenjuju tajnici, pa Udruga 1985. godinu dočekuje bez zaposlenog tajnika, a slikar Vojo Radoičić volonterski obavlja tu dužnost, pokušavajući zadržati kontinuitet rada HDLU Rijeka.
Nastaje i problem prostora. Zbog neriješene izolacije od vlage strada Galerija Juraj Klović. Galerija se nalazi na nasutom dijelu grada i naročito je ugrožava horizontalna vlaga. Godine 1986. zaposlena je profesionalna tajnica Biserka Čerina, koja će tu dužnost obnašati sljedećih osam godina.
Iste godine održana je tradicionalna revijalna izložba koja obilježava značajnu obljetnicu – 40 godina profesionalnog djelovanja Društva likovnih umjetnika u Rijeci, primorsko-goranskoj i istarskoj regiji. Na izložbi sudjeluje 71 član. Izloženi su radovi i jedanaestorice umjetnika koji su od prvih poratnih godina bili članovi HDLUR-a. Prvi put izložba je postavljena u reprezentativnom prostoru Moderne galerije, gdje se inače održavaju najveće likovne manifestacije. Izloženo je 200 radova, prema izboru ocjenjivačkog suda – dr. Vande Ekl, dr. Borisa Vižintina i akad. kipara Zvonimira Kamenara. Izložba je koncipirana tako da predstavi cjelokupno članstvo HDLU Rijeka u vremenskom obuhvatu od početka do 1986. Izložbu su organizirali Biserka Čerina, tajnica, Ljubomir Karina, predsjednik, i Zvonimir Kamenar, predsjednik umjetničkog odbora. Grafički urednik kataloga je Ivan Balažević. Dodijeljeno je više nagrada i priznanja te značajna strukovna nagrada HDLUR-a Sonji Braović, za kvalitetan i originalan likovni izraz, koji povezuje tradiciju sa suvremenim načinom oblikovanja.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka 1985. preuzima organizaciju izložaba na Gradini Trsat. Ovdje umjetnici izlažu po pozivu. Nastoji se ugoditi riječkoj likovnoj publici izlaganjem radova već afirmiranih umjetnika i dobrim katalozima. Galeriju su stručno vodili prof. Milan Zinaić, dr. Vanda Ekl i Biserka Smoljan-Čerina. Izlagali su i slikari članovi HDLUR-a: 1974. Belizar Bahorić, 1975. Marija Brusić Kovačica, Nenad Jakešević, 1976. Ladislav Šošterić, 1977. Jean Likić, Zdravko Milić, 1978. Antun Depope, 1979. Ivo Kalina, 1982. Slavko Grčko, 1983. Mauro Stipanov,1984. Mila Kumbatović, Ljubo de Karina, 1985. Vojo Radoičić, 1986. Zvonimir Kamenar – Funči, 1987. Josip Butković, 1988. Mate Čvrljak, 1989. Ivan Balažević,1992. Karlo Paliska, 1994. Mate Solis.
Nažalost, zbog nedostatka novaca i nerazumijevanja, a dijelom i nesnalažljivosti, HDLUR nije 1995. uspio realizirati niti jednu izložbu u Galeriji Gradina na Trsatu.
Uz poseban napor tajnice HDLUR-a, Društvo je došlo do novaca kojim se ušlo u projekt uređenja Galerije Juraj Klović. Veoma zahtjevni radovi u galeriji dovršeni su uz pomoć Izvršnog vijeća Skupštine općine Rijeke i sponzora.
Preuređena galerija otvorena je 28. lipnja 1989. samostalnom izložbom Maje Franković i kipara Mate Čvrljka, koji prvi put izlaže crteže. Galerija Juraj Klović je jedini izložbeni prostor HDLUR-a u kojem se godišnje održi dvadeset samostalnih i dvije skupne izložbe. U tom vrlo aktivnom razdoblju predsjednik HDLUR-a je Dinko Svoboda. Renovirana je i kancelarija Udruge, potpuno uništena prilikom pucanja glavne nosive grede.
U Modernoj galeriji 1990. otvorena je izložba Saveza hrvatskih društava likovnih umjetnosti. Riječ je o osamnaestom postavu recentnih radova članova SHDLU-a, koji čine HDLU Pula, HDLU Zagreb, HDLU Split, HDLU Osijek, HDLU Dubrovnik i HDLU Rijeka, kao organizator.
Nakon osam godina, 1991., bez obzira na brojne apele i negodovanja, zatvara se popularna Galerija Jadroagent. Iste godine u Malom salonu otvara se tradicionalna izložba koja je izašla iz svojih dosadašnjih standarda. U središtu pažnje su slike nastale kao rezultat umjetničkog revolta zbog rata. Umjetnici su snagom likovnog jezika kriknuli protiv rata u Hrvatskoj.
Likovni su umjetnici među prvima reagirali na ratna zbivanja. Darovali su, 1991., za aukcije 400 radova kao pomoć prognanicima i djeci koja su ostala bez roditelja. Napokon, dio članova ovog udruženja djelovao je kroz ART FORCE, a neki su bili na prvim crtama bojišnice kao dragovoljci. Djelatnost se nastavila s minimalnim sredstvima, koja ne pokrivaju ni osnovne potrebe. U ovoj teškoj ekonomskoj situaciji smanjen je i postotak od prodaje likovnih djela, a članarina je i dalje minimalna. Izložaba je sve manje, članstvo je mnogobrojnije, a troškovi mnogostruko uvećani. Postupno izostaje financijska potpora Županije primorsko-goranske, iako u strukturi članstva HDLU Rijeka ima 73 % članova s područja ove županije.
Odlaskom Biserke Smoljan-Čerine 1994. HDLUR ponovo ostaje bez stručnog djelatnika, a poslove vođenja i organiziranja preuzima predsjedništvo i umjetnički odbor, uz stručnu pomoć Biserke Čerine i Ljubice Dujmović. Nakon toga slijede tajnice Ljubica Dujmović, Mirjana Kos-Nalis, Sabina Salamon i Jasna Rodin. Na mjestu administratora – računovođe od 1987. je Jadranka Jerkić.
S vremenom se stanje popravlja i 1996. Udruga seli u nove prostorije u zgradu Filodrammatice na Korzu 28 /II.
Grad Rijeka 1994. donosi odluku o povlaštenoj tarifi plaćanja najma atelijera, a do danas, 2007., tridesetak umjetnika koristi gradske prostore za rad. Osmero umjetnika dobilo je 2006. na korištenje prostorije u tkzv. „Ulici atelijera“ na području bivše vojarne Trsat. Kao osnovni problem javlja se tretiranje radnih prostora – atelijera kao poslovnih, profitabilnih prostora, te su cijene komunalnih naknada i električne energije i dalje vrlo visoke.
Programe HDLU Rijeka financiraju Odjel gradske uprave za kulturu
Grada Rijeke, Županija primorsko-goranska i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Svake godine umjetnici na natječaj prijavljuju svoje programe, pa se u ovih nekoliko godina već tradicionalno održavaju projekti poput Ciklusa Dijalog od 2000., Kritičar bira od 1998., Frakcija od 2005., dok se povremeno održavaju manifestacije poput Dana planeta Zemlje, Dana otvorenih atelijera i slično. U zadnjih nekoliko godina Udruga nastoji značajnim i dokazanim umjetnicima izdati monografiju, tako da su dosad izašle monografije Vladimira Pavokovića, Belizara Bahorića, Voje Radoičića, Rikarda Žica, Bogomila Karlavarisa, Antuna Halera i Slavka Grčka.
Godine 2007. Udruga broji 173 člana, a u tajništvu su zaposlene dvije osobe. Program se ostvaruje u suradnji Upravnog odbora, Umjetničkog savjeta, umjetnika i tajništva, a posebno je važan svakodnevni rad s članstvom. Izložbe se održavaju u Galeriji Juraj Klović, Galeriji Kortil, a rjeđe u Malom salonu i Izložbenom salonu Filodrammatice. Posebno je važna suradnja s institucijama i muzejima u gradu Rijeci, kao i rad u Koordinaciji HDLU-a Hrvatske, koja je osnovana 16. XI. 2002. u Čakovcu, da bi se objedinila i razmijenila iskustva, te zaštitila prava samostalnih umjetnika.
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka svoje skupne izložbe nastoji prezentirati i u drugim sredinama, u suradnji s ostalim podružnicama, pa su naše izložbe gostovale u Čakovcu, Zadru, Velikoj Gorici, Novoj Gorici (Slovenija), Sarajevu (BIH). Razmjenom programa, njihove izložbe gostuju kod nas u Rijeci.
Kroz sve te godine mnogi članovi HDLUR-a dokazali su se svojim radom te postigli značajne uspjehe, a među njima su i dobitnici Nagrade Grada Rijeke: Jakov Smokvina, Zdenko Balabanić, Antun Žunić, Cvijeta Job, Ladislav Šošterić, Romolo Venucci, Ivo Kalina, Ivan Kinkela, Ivan Balažević, Slavko Grčko, Mauro Stipanov, Maja Franković, Dalibor Laginja, Mirko Zrinšćak, Zvonimir Kamenar, Josip Butković, Vjekoslav Vojo Radoičić,  Antun Haller, Boris Roce i Borislav Božić

Komentari su zatvoreni